HR - Ljudski Resursi - Bosna i Hercegovina

Niz institucija i javnih preduzeća u Srpskoj ignorisao preporuke revizora

Pokazao je to naknadni pregled sprovođenja preporuka iz Izvještaja revizije učinka "Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje lica sa invaliditetom" iz jula 2019. godine. Zaključci iz revizije prije pet godina pokazali su da u oblasti profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom nije uspostavljen efikasan sistem koji bi rezultirao većom zaposlenošću. 

Revizori su tada utvrdili da poslodavci iz javnog sektora, uključujući i sva javna preduzeća, nisu činili dovoljno na izvršavanju zakonske obaveze u zapošljavanju lica sa invaliditetom, kao ni u uspostavljanju potrebnih evidencija u tu svrhu. 

S ciljem prevazilaženja problema revizori su poslodavcima u javnom sektoru dali zadatak da preduzmu neophodne aktivnosti na podizanju postojeće niske kvote zaposlenosti osoba sa invaliditetom, ali su u najnovijem dokumentu Glavne službe za reviziju javnog sektora Srpske revizori utvrdili da su izostali značajniji potezi.

Ispitivanja preduzetih mjera sprovođena su u Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite, Fondu za profesionalnu rehabilitaciju, zatim Ministarstvu unutrašnjih poslova, Fondu za penzijsko-invalidsko osiguranje, Poreskoj upravi, gradskim upravama Bijeljina i Derventa, opštinskim upravama Brod i Kozarska Dubica, te "Elektrokrajini" Banjaluka i preduzeću "Vodovod i kanalizacija" iz Bijeljine. 

Od njih 11 koje su bile pod lupom revizora, tek u dvije institucije je povećan broj zaposlenih lica sa invaliditetom, dok je u preostalnih devet smanjen.

- Samo jedan poslodavac iz uzorka ispitanih dostigao je kvotu zaposlenosti propisanu zakonom, odnosno imao je zaposleno jedno invalidno lice na svakih 16 radnika - navodi se u dokumentu u kojem stoji da je krajem 2023. na birou bilo 1.300 nezaposlenih osoba sa invaliditetom, od kojih je manje od pet odsto imalo završenu višu ili visoku školu.  

Izvršni direktor Udruženja distrofičara regije Banjaluka Radovan Ristić ističe za "Glas" da, generalno, svi malo rade na pitanju zapošljavanja osoba sa invaliditetom.

- Osnovni problem su preniski penali koje su poslodavci dužni da plate ukoliko ne zapošljavaju dovoljan broj osoba sa invaliditetom. Njima se svima više isplati da plate te penale - rekao je Ristić. 

On smatra da je iznos penala potrebno povećati, ali i da bi sam Fond  trebalo više da radi na zapošljavanju i rehabilitaciji. 
 
- Morali bi se baviti raznim istraživanjima koja bi pokazala koji su to poslovi koje osobe sa invaliditetom mogu da rade. Čak bi trebalo i da se uključe u obrazovanje, da se lica sa invaliditetom odmah u osnovnoj školi usmjeravaju za poslove koje će moći raditi u budućnosti, odnosno za koje su konkurentni i radno sposobni na tržištu rada - dodao je Ristić.